ZOOMANIA


 
Početna stranicaPočetna stranica  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  LoginLogin  

Share | 
 

 Kako se štenad odbija od sise ?

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Felix
Junior
Junior


Broj postova : 226
Location :
Registration date : 28.01.2008

PostajNaslov: Kako se štenad odbija od sise ?   sub vel 23, 2008 9:40 pm

U prva tri tjedna života jedina hrana koju štenad dobiva je majčino mlijeko. Kuja legne da bi ih mogla dojiti, a oni stimuliraju izlaženje mlijeka iz sise tako da pritiskaju prenjim nogama majčin trbuh i sišu. Kuja provodi gotovo svo vrijeme s njima. A zatim, između trećeg i četvrtog tjedna njihova života, ona ih počinje ostavljati same u toku sve dužih vremenskih perioda, a kad se vraća s tih odlazaka ona sve više oklijeva da legne i zauzme pozu dojenja. Štenad, koja je sada aktivnija nego prije, pokušava dohvatiti sise. Ako ne uspije, ona im dopušta da sisaju i dok ona stoji. Kako vrijeme prolazi, ona postaje sve nestrpljivija s njima i hoda dok oni pokušavaju visiti o njoj, o njenim sisama, i dalje sisati. Kad postanu stari pet tjedana, kuja čak i reži na njih i prijeteći škljoca zubima ako joj se pokušaju približiti i dohvatiti sisu. Međutim radeći to ona uvijek nastoji izbjeći svaki fizički kontakt koji bi mogao proizaći iz njihova pokušaja. Škljocanje zubima je samo oblik prijetnje, ali jako djeluje na mlade, koji su zaprepašteni što im se spriječava pristup mlijeku. U naredna dva tjedna ponekad im uspije da dohvate sisu, ali kujina proizvodnja mlijeka se sve više smanjuje i kad mladunčad dostigne sedam tjedana života kuja potpuno prestaje proizvoditi mlijeko. U toj fazi štenad se potpuno odbija od sise, iako neke kuje proizvode mlijeko i do desetog tjedna života štenadi.
U toku ove faze odbijanje štenadi od sise, uzgajivačii pasa, naravno nude mladuncima kravlje mlijeko u zdjelici i specijalnu hranu za mladunčad. Kuji to jako dobro dolazi i ona spremno prihvaća tu pomoć sa strane. Međutim kako se snalaze divlji psi kad nema ljudi da im pomognu da se provuku živi i zdravi kroz fazu odbijanja sise? U prirodnim uvjetima psi primjenjuju specijalni potupak pozitivnog odbijanja od sise koji se sastoji u tome da nude mladima napola probavljenu hranu koju povrate. U divljim uvjetima kad kuja jednom počne ostavljati štenad samu kroz duže vremenske periode (kad štenad ima tri do četiri tjedna), ona to vrijeme provodi u lovu. Nakon što ubije plijen, ona se dobro najede i onda vrati u brlog. Kad se tako vrati, njezina njuška vonja po hrani i to stimulira mlade da je njuškaju. Poslije nekog vremena mladi počinju lizati njenu njušku, gurkati svojom njuškom njezinu, grickati njezine usne i čak udarati šapicama njezinu glavu. Zapravo se ponašaju kao mladi ptići u gnijezdu. To izaziva automatsku reakciju majke. Bez obzira na to koliko je sama gladna, ona naprosto ne može odoljeti ovom "moljakanju" i povrati napola probavljenu hranu.
Ovaj majčinski akt povraćanja snabdjeva mladunčad za njih upravo savršenom hranom. Treba imati u vidu da su se njihovi prvi zubići tek počeli probijati kroz desni i da još uvijek ne mogu valjano žvakati hranu. U toku tjedana koji slijede kuja prestaje proizvoditi mlijeko, ali daje mladima sve više krute hrane. To nakon nekog vremena postaje jedni izvor njihove prehrane. U vrijeme kad imaju dvanaest tjedana psići počinju sami loviti, ali mogu i dalje računati na to da će im majka pomoći u prehrani.
Kuje domaćih pasa, koje uzgajaju svoju štenad pod ljudskim nadzorom obično se ne upuštaju u proces hranjenja mladunčadi hranom koju su povratile. Štenad, koju u fazi odbijanja od sise dohranjuju ljudi, ne upušta se u ono izazivanje koje ima kao posljedicu povraćanje hrane. Međutim ona pradavna reakcija se ipak ponekad događaa. Naivnije vlasnike pasa to uspaniči i oni panično telefoniraju veterinaru da njihova kuja povraća i da je sigurno bolesna. Oni odstranjuju izbljuvanu hranu da mladunčad ne bi mogla doći do nje jer misle da je zaražena, pa tako lišavaju mladunčad najprirodnije prehrane za razdoblje odbijanja od sise.
Promatranje ponašanja vukova u divljini pokazuje da povraćanje hrane igra još veću ulogu u društvenom životu ovog pretka našeg psa. Naime, kad se skotna vučica povuče u brlog da bi okotila mlade, ostali članovi čopora hrane je izbljuvanom hranom. Budući da ona ne smije izlaziti iz brloga u prvim kritičnim danima života mladunčadi, ostali članovi čopora hrane je na taj način. Poslije toga, kad jednom započne odbijati vučiće od sise, ona počne i sama odlaziti u lov da bi se iz lova vraćala s napola probavljenom hranom za svoju mladunčad. Međutim ona u tome nije sama. To rade i drugi članovi čopora, čak i mužjaci. Zapravo se može reći da su mužjaci zapanjujuće pažljivi prema mladunčadi. Ponekad prijeđu i do 30 km u potrazi za plijenom i onda se na najbrži mogući način vrate kući, da bi donijeli mladunčadi hranu prije nego što proces probave ode predaleko.
U svezi s ovakvim ponašanjem vukova mogu se iznijeti dva zanimljiva podatka. Odrasli vukovi su često spremni da pojedu usmrđeno i čak potpuno pokvareno meso, ali ga nikad ne nude mladima. Mladunčadi, koja ima osjetljive želuce, nudi se samo potpuno svježe meso. Osim toga (a to je drugi zanimljivi podatak) količina se pomno racionira. Odrasli izbljuju nekoliko malih i potpuno jednakih hrpica hrane, odvojenih na ovećem prostoru, tako da bi svaki vučić dobio jednaki obrok i mogao ga pojesti na miru.
Kasnije, kad vučići već imaju oštre zube, odrasli im počinju donositi velike komade mesa koje im daju u takvom sirovom stanju umjesto da ih prvo sami progutaju i napola provare. Da bi se tako donosilo meso za vučiće često je potrebna velika fizička snaga. Tako je jednom jedna vučica donijela iz udaljenosti od preko jedne milje polovinu noge losa.
Ako se domaći psi doimaju kao prilično nebrižni roditelji u usporedbi s vukovima, treba uzeti u obzir da su u očima pasa njihovi ljudski vlasnici zapravo samo drugi "članovi čopora", pa kada dohranjuju štenad to je, sa stajališta kuje, sasvim prirodan oblik suradnje. Članovi vučjeg čopora pomagali bi na taj način svako leglo. Zbog toga ne postoji pritisak na kuju i ona lako prihvaća ljudsku pomoć.
Postoji još jedan vid procesa odbijanja mladunčadi od sise koji zaslužuje da ga usput spomenemo. Naime, ako nam je odvratna pojava da se mladima daje izbljuvana hrana, moramo se sjetiti da su prije pronalaska hrane za dojenčad (baby foods, - "papica") ljudske majke odbijale svoju djecu od sise na sličan način. U primitivnim plemenskim zajednicama majke bi prožvakale hranu u mekanu "pastu" koju bi onda direktno iz vlastitih usta prebacile u usta djeteta. Zapravo je upravo ta radnja dovela do "pronalaska" poljupca kao akta ljubavi. Zato kad neki pas liže gospodara, primjedba da ga "ljubi" bliža je istini nego što se obično misli.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
Kako se štenad odbija od sise ?
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» GKD - DOBRA,Bakar
» 100. godišnjica potonuća Titanica
» WhitePins+
» Trafficmonsoon
» MINUTE STAFF OFFERWALL - KAKO GA ODRADITI?

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
ZOOMANIA :: Psi :: Psi općenito-
Forum(o)Bir: