ZOOMANIA


 
Početna stranicaPočetna stranica  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  LoginLogin  

Share | 
 

 Koliko je osjetljiv njuh pasa ?

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Felix
Junior
Junior


Broj postova : 226
Location :
Registration date : 28.01.2008

PostajNaslov: Koliko je osjetljiv njuh pasa ?   uto vel 19, 2008 3:39 pm

U svijetu mirisa čovjek je pripadnik niževrijedne vrste. Svaki pas doživljava čitav "krajolik" mirisa s osjetljivošću i oštrinom koji su nama jednako nedostupni kao što je psu viša matematika. Teško je izraziti njihovu superiornost na jednostavan način. Neki autoriteti kažu da psi raspoznaju mirise 100 puta bolje od nas; drugi kažu da im je njuh 1.000.000 puta oštriji od našeg; treći sasvim ozbiljno tvrde da je pseći njuh bolji od našeg čak 100.000.000 puta. Točno je to, da se o razlici ili o razlikama može govoriti samo kad je riječ o sposobnosti detektiranja određenih kemijskih supstanci. Neke vrste mirisa psi raspoznaju samo malo bolje nego mi, jer oni za njih nemaju nikakvo značenje, npr. miris cvijeća. Međutim kad se radi o nekim drugim supstancama, kao, npr. o butiričkoj kiselini koja se nalazi u znoju, pokusi su pokazali da psi na takve supstance reagiraju najmanje milijun puta bolje od nas.
Primjeri koji govore o takvoj psećoj sposobnosti razabiranja i otkrivanja mirisa su upravo zapanjujući. Poznat je tzv. test bačenih oblutaka. Šestoro ljudi uzmu svaki po jedan oblutak nađen na plaži i bace ga što dalje mogu, s tim da pas to ne vidi. U drugom dijelu testa pas ponjuši dlan svakog od te šestorice, a onda pronađe "kao od šale" upravo "njegov" oblutak. Okolnost da je dotični čovjek držao u ruci taj oblutak tek toliko vremena koliko je bilo dovoljno da ga baci bila je dovoljna da se na tom oblutku uhvati dovoljno njegovog znoja da pas pronađe upravo taj oblutak. Još su impozantniji rezultati testa s laboratorijskim stakalcima. U tom testu sudjeluje samo jedan čovjek, koji vrškom prsta dotakne na trenutak samo jedno stakalce. Stakalca se zatim pohrane na šest tjedana. Kad se zatim dozvoli psu da ih onjuši , on će među njima "od prve" izabrati ono stakalce koje je bilo dodirnuto.
Psi još bolje raspoznaju miris znoja ljudskih nogu. Pripadnici rase bloodhound mogu njuhom slijediti i do četiri dana stari trag čovjeka, i slijediti ga tako i do 160 km. Miris ljudskih nogu je tako snažan za psa da on može identificirati trag određenog pojedinca čak i na mjestima po kojima je hodalo mnogo ljudi i kada svi sudionici testa nose cipele.
Zbog ove njihove sposobnosti, koja je moguća zato što pseći nos (njuška) ima 220.000.000 stanica koje su osjetljive na miris (ljudski ima samo pet milijuna takvih stanica), traži se intervencija pasa u mnogim i raznovrsnim sferama detekcije. Svi znamo da su se bloodhoundi nekad upotrebljavali u traganju za odbjeglim robovima i da danas tragaju za odbjeglim kriminalcima, ali je manje poznato da se danas upotrebljavaju da bi se saznalo jesu li neki blizanci identični (jednojajčani) ili su samo "obični" blizanci (nastali iz dva jajašca). Budući da se miris ljudskog tijela nasljeđuje, identični blizanci posjeduju identični miris i psi ih zato ne mogu međusobno razlikovati, dok obični blizanci imaju različiti miris tijela, pa ih psi lako razlikuju.
Među ostale zadatke za pseće nosove odnosno njihovo čulo njuha ubrajaju se traganje za tartufima (gljivama što rastu pod zemljom), otkrivanje droge, traganje za bombama i spašavanje ljudi koje je zatrpala snježna lavina. Tri glavne droge (marihuana, kokain i heroin) imaju svaka svoj poseban karakterističan miris i psi ih mogu lako nanjušiti, čak ako su hermetički zatvorene u za to određenoj ambalaži. Često se razotkrivaju pokušaji krijumčara da "izdajničke" mirise kamufliraju drugim jakim mirisima. Pokušaji krijumčara da "maskiraju" miris droge, tako da je okruže jakim parfemima, začinima, duhanom, češnjakom ili kuglicama naftalina ne mogu zavarati specijalno dresirane pse kojima se služe carinici i policajci što pripadaju odredima za borbu protiv narkotina. Psi dresirani da otkrivaju bombe nanjuše "bez problema" sumpor što ga sadrži barut ili kiselina koja je sastojina nitroglicerina. Kad treba raspoznavati neobične mirise nos psa je mnogo efikasniji od bilo koje naprave koju je konstruirao čovjek.
U toku evolucije glavni pritisak da se razvije ova impozantna sposobnost čula njuha stvarala je potreba da se nanjuši plijen iz velike daljine. Zabilježeno je da vukovi mogu nanjušiti jelena čak ako je od njih udaljen jednu i pol milju (oko 2.400 m) u smjeru suprotnom od smjera vjetra. Čim vukovi osjete miris jelena, oni stanu kao ukočeni i zauzmu takvu pozu da im je tijelo okrenuto točno u smjeru u kojem se nalazi jelen. Nakon što tako nepomično stoje trenutak ili dva, provjeravajući miris koji su uhvatili, oni se okupe njuškom uz njušku, mašući uzbuđeno repovima. Zatim, nakon otprilike deset do petnaest sekundi, krenu svi u smjeru u kojem se nalazi jelen i hajka započinje. Za ovakve životinje, pogotovo ako žive na ledenom sjeveru, posjedovanje silno oštrog njuha je stvar života ili smrti. A upravo tu sposobnost naslijedili su od njih naši psi.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
Koliko je osjetljiv njuh pasa ?
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» m/t Valun
» Fraport - Frankfurt airport
» Trajekti
» Tehnički muzeji -- Sinsheim i Speyer
» Zračne luke u Hrvatskoj - razno

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
ZOOMANIA :: Psi :: Psi općenito-
Forum(o)Bir: