Većina vlasnika mačaka misli da brkovi uglavnom omogućuju mački da sazna da li je neki prolaz dovoljno širok da bi se kroza nj mogla sigurno provući. Međutim prava je istina mnogo složenija, a i mnogo zanimljivija. Naime, osim što imaju očigledno ulogu organa osjetljivu na dodir, brkovi služe i kao detektori zračnih strujanja. Dok se mačka kreće po mraku, ona mora prolaziti pokraj tvrdih objekata, uklanjati im se a da ih ne dodirne. Svaki čvrsti objekt kojem se mačka približava stvara male poremećaje u zračnim strujanjima, a brkovi mačke su tako osjetljivi da to registriraju i tako joj pomažu da ih zaobiđe.
Brkovi su naročito važni – zapravo životno važni – kad mačka lovi noću, po mraku. To znamo zahvaljujući studijama koje su pokazale da mačke sa savršenim brkovima ubijaju jednako točno u mraku kao i danju. Mačka čiji su brkovi oštećeni može ubijati plijen samo danju, jer u mraku pogrešno procjenjuje skok i zabija zube u pogrešan dio žrtvina tijela. To znači da u mraku kad čulo vida ne funkcionira, zdravi brkovi služe kao izvanredno osjetljiv sistem navođenju. Samo pomoću brkova mačka može u trenu, djeliću sekunde, razabrati siluetu plijena u potpunom mraku i usmjeriti ugriz na prvo mjesto, tj. u potiljak nesretne žrtve. Na neki način vrhovi brkova hvataju "podatke" o obliku lovine; isto kao što slijepac vršcima prstiju čita sljepačko pismo, i mačka u trenu zna što treba uraditi. Fotografije mačaka koje nose plijen u zubima, snimljene u mraku, pokazuju da su brkovi mačke obavijeni oko tijela žrtve i nastavljaju dostavljati informaciju o najmanjoj kretnji žrtve, ako je ona nekim slučajem još živa, Dakle, budući da je priroda učinila mačku pretežno noćnim lovcem, jasno je da brkovi igraju ključnu ulogu u njenoj borbi za opstanak.
U anatomskom pogledu brkovi su zapravo jako povećane krute dlake, dvaput od običnih, usađene u tkivo gornje usne tri puta dublje nego obične dlake i snabdjevene ogromnim brojem nervnih završetaka, što registriraju svaki dodir i svaku promjenu zračnog pritiska. Mačka ima prosječno dvadeset i četiri takve dlake, po dvanaest na svakoj strani njuške, raspoređene u četiri horizontalna reda. Brkovi se mnogu pomicati prema naprijed (kad je mačka radoznala, kad želi nešto saznati, kad prijeti ili nešto ispituje) ili prema natrag (kad je u defanzivnom raspoloženju i izbjegava svaki dodir). Gornja dva reda dlaka mogu se pomicati neovisno o donja dva reda, a najjače dlake su one koje se nalaze u drugom i trećem redu.
Stručan naziv za ove dlake glasi vibrissae. Mačka ima takvih pojačanih dlaka i na drugim dijelovima tijela: na obrazima, iznad očiju, na podbratku i, što iznenađuje na stražnjoj strani prednjih nogu. Sve su spomenute dlake osjetljivi detektori kretanja, ali su najvažnije naravno one što tvore brkove.